Ovisnost o kockanju

Dosadašnja istraživanja pokazuju da patološki kockari i ovisnici o drogama dijele mnoge iste genetske predispozicije za impulzivnost i traženje nagrade. Baš kao što korisnici opojnih droga zahtijevaju sve snažnije udarce da bi se oporavili, kompulzivni kockari idu u sve rizičnije pothvate. Isto tako, i ovisnici o drogama i problematični kockari podnose simptome odvikavanja kada su odvojeni od kemikalije ili uzbuđenja koje žele. I nekoliko studija sugerira da su neki ljudi posebno osjetljivi na ovisnost o drogama i kompulzivno kockanje jer je njihov sustav nagrađivanja inherentno nedovoljno aktivan ---što može djelomično objasniti zašto uopće traže velika uzbuđenja.

Što je još uvjerljivije, neuroznanstvenici su naučili da droge i kockanje mijenjaju mnoge od istih moždanih krugova na sličan način. Ovi uvidi dolaze iz studija protoka krvi i električne aktivnosti u mozgu ljudi dok izvršavaju različite zadatke na računalima koja ili oponašaju kasino igre ili testiraju njihovu kontrolu impulsa. U nekim eksperimentima, virtualne karte odabrane iz različitih špilova zarađuju ili gube novac igrača; drugi zadaci izazivaju nekoga da brzo reagira na pojedinačne slike koje bljeskaju na zaslonu, ali ne i da reagiraju na druge.

Njemačka studija iz 2005. koja je koristila takvu kartašku igru sugerira da su problematični kockari --- poput ovisnika o drogama --- izgubili osjetljivost na svoj maksimum: kada su pobjeđivali, ispitanici su imali nižu električnu aktivnost od tipične u kritičnom dijelu sustava nagrađivanja mozga. U studiji iz 2003. na Sveučilištu Yale i studiji iz 2012. na Sveučilištu u Amsterdamu, patološki kockari koji su uzimali testove koji su mjerili njihovu impulzivnost imali su neobično niske razine električne aktivnosti u prefrontalnim regijama mozga koje pomažu ljudima u procjeni rizika i suzbijanju instikata. Ovisnici o drogama također često imaju bezvoljan prefrontalni korteks.

Daljnji dokazi da kockanje i droga mijenjaju mozak na sličan način pojavili su se u nevjerojatnoj skupini ljudi: onima s neurodegenerativnim poremećajem Parkinsonovom bolešću. Obilježena ukočenošću mišića i drhtanjem, Parkinsonova bolest je uzrokovana smrću neurona koji proizvode dopamin u dijelu srednjeg mozga. Tijekom desetljeća istraživači su primijetili da je izuzetno velik broj pacijenata s Parkinsonovom bolešću --- između 2 i 7 posto --- kompulzivni kockari. Liječenje jednog poremećaja najvjerojatnije pridonosi drugom. Kako bi ublažili simptome Parkinsonove bolesti, neki pacijenti uzimaju levodopu i druge lijekove koji povećavaju razinu dopamina. Istraživači misle da u nekim slučajevima nastali kemijski priljev modificira mozak na način koji čini rizike i nagrade --- recimo, one u igri pokera --- privlačnijima i promišljenim odlukama teže odoljeti.

Novo razumijevanje kompulzivnog kockanja također je pomoglo znanstvenicima da redefiniraju samu ovisnost. Dok su stručnjaci prije mislili na ovisnost kao na ovisnost o kemikaliji, sada je definiraju kao stalno traženje nagrađivajućeg iskustva unatoč ozbiljnim posljedicama. To bi iskustvo moglo biti uživanje kokaina ili heroina ili uzbuđenje udvostručavanja novca u kasinu.

"Prošla ideja je bila da morate unijeti lijek koji mijenja neurokemiju u mozgu da biste postali ovisni, ali sada znamo da gotovo sve što radimo mijenja mozak",

kaže Timothy Fong, psihijatar i stručnjak za ovisnosti na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu.

"Ima smisla da neka vrlo korisna ponašanja, poput kockanja, također mogu uzrokovati dramatične fizičke promjene."